Početna Usluge O nama Paušal Otvaranje firme Rad sa inostranstvom IT sektor Remote Cenovnik Recenzije Kalkulatori Vodiči Kontakt
Početna / Vodiči / Test samostalnosti

Test samostalnosti

Devet kriterijuma kojima Poreska uprava proverava da li preduzetnik zaista posluje samostalno. U nastavku: za koga test važi, šta ako se ne prođe i kako se rizik smanjuje.

Ažurirano: jul 2026.

Šta je test samostalnosti?

Test samostalnosti je skup od devet kriterijuma uveden 2020. godine, kojim Poreska uprava proverava da li preduzetnik suštinski posluje samostalno ili u praksi radi kao zaposleni kod jednog naručioca, samo formalno „prepakovan“ u preduzetnika radi nižeg poreza.

Ako je u odnosu na jednog nalogodavca ispunjeno pet ili više kriterijuma, preduzetnik za prihod od tog nalogodavca „pada“ test i taj prihod se oporezuje znatno nepovoljnije.

Za koga test važi?

Za sve preduzetnike, i paušalce i preduzetnike koji vode poslovne knjige sa ličnom zaradom. Česta je zabluda da prelazak sa paušala na ličnu zaradu „rešava“ test. Ne rešava. Jedino DOO nije predmet testa samostalnosti, pa je kod visokog rizika najsigurnije rešenje osnivanje DOO.

Devet kriterijuma

  • Radno vreme: nalogodavac određuje radno vreme, odmore i odsustva preduzetnika.
  • Prostor: preduzetnik obavlja posao u prostorijama koje obezbeđuje nalogodavac.
  • Usavršavanje: nalogodavac organizuje ili plaća stručno osposobljavanje preduzetnika.
  • Način angažovanja: nalogodavac je preduzetnika našao oglasom ili preko agencije za zapošljavanje.
  • Oprema i alat: nalogodavac obezbeđuje alat, opremu ili materijal za rad.
  • 70% prihoda: najmanje 70% prihoda u 12 meseci preduzetnik ostvaruje od jednog nalogodavca.
  • Poslovni rizik: preduzetnik obavlja poslove iz delatnosti nalogodavca, a ne snosi poslovni rizik prema njegovim klijentima.
  • Zabrana konkurencije: ugovor sadrži zabranu pružanja usluga drugim nalogodavcima.
  • 130 radnih dana: preduzetnik radi za istog nalogodavca najmanje 130 radnih dana u periodu od 12 meseci.

Šta ako se test ne prođe?

Prihod ostvaren od tog nalogodavca oporezuje se kao „drugi prihod“ fizičkog lica: porez od 20% i doprinos za PIO od 24%, bez prava na normirane troškove. Ukupno opterećenje je oko 44% naknade (više ako se plaća i zdravstveno). Kada je nalogodavac domaće lice, obavezu obračunava isplatilac; kod stranog nalogodavca prijavu podnosi sam preduzetnik. Uz to idu i kamate, a po proceni kontrole i prekršajne kazne.

Kako se rizik smanjuje u praksi?

  • Više klijenata: da nijedan ne prelazi 70% vaših prihoda u 12 meseci.
  • Sopstvena oprema i prostor: radite na svom računaru, iz svog prostora ili coworking-a koji sami plaćate.
  • Ugovor bez „zaposleničkih“ elemenata: bez zabrane konkurencije, bez radnog vremena koje određuje klijent, sa jasno definisanim rezultatom posla umesto radnih sati.
  • Stvarni poslovni rizik: odgovornost za rezultat, mogućnost angažovanja podizvođača, sopstveno oglašavanje.

Važno: gleda se suština odnosa, ne samo ugovor. Ako po proceni rizik ostaje visok (na primer, dugoročan rad za jednog stranog klijenta sa punim radnim vremenom), najčešće preporučujemo DOO, jer DOO nije predmet testa.

Česta pitanja o testu samostalnosti

Da li lična zarada rešava test samostalnosti?

Ne. Test samostalnosti važi za sve preduzetnike, i paušalce i one koji vode knjige sa ličnom zaradom. Prelazak na ličnu zaradu ne uklanja rizik; jedino DOO nije predmet testa.

Koliko kriterijuma sme da bude ispunjeno?

Najviše četiri. Ako je ispunjeno pet ili više od devet kriterijuma u odnosu na jednog nalogodavca, preduzetnik se smatra „nesamostalnim“ za prihod od tog nalogodavca.

Ko primenjuje test i kako?

Poreska uprava, u kontroli. Test se procenjuje za svaki odnos preduzetnik–nalogodavac posebno, na osnovu ugovora i stvarnog načina rada, ne samo papira.

Da li test važi i za rad sa stranim klijentima?

Da. Test se primenjuje i kada je nalogodavac strano lice; razlika je u tome što obavezu obračuna tada ne može izvršiti isplatilac, već je prijavljuje sam preduzetnik.

Da li mi ugovor sa klijentom može smanjiti rizik?

Pomaže, ali sam po sebi nije dovoljan. Gleda se suština odnosa. Ugovor koji definiše rezultat posla umesto radnih sati, bez zabrane konkurencije i bez radnog vremena koje određuje klijent, uklanja nekoliko kriterijuma odjednom. Ako u praksi radite kao zaposleni, tekst ugovora vas neće spasti.

Šta ako imam više klijenata, ali jedan nosi većinu prihoda?

Kriterijum od 70% gleda udeo jednog nalogodavca u prihodu tokom 12 meseci. Ako ga jedan klijent prelazi, taj kriterijum je ispunjen, a ostalih osam se procenjuju posebno. Više klijenata pomaže samo ako nijedan ne prelazi tu granicu.

Već godinama radim ovako, da li je kasno?

Nije, ali nema razloga za čekanje. Poreska uprava može da kontroliše i ranije periode, pa je bolje prekinuti rizičan obrazac nego ga produžavati. U praksi se prvo menjaju ugovor i način rada, a kod visokog rizika se razmatra prelazak na DOO.

Niste sigurni da li „padate“ test?

Prođimo zajedno kroz vaš konkretan slučaj, pre otvaranja radnje ili dok još ima vremena za prilagođavanje. Procena rizika je deo razgovora, bez obaveza.

Zakažite konsultaciju Kada je DOO rešenje

Napomena: sadržaj je informativnog karaktera i ne predstavlja poreski ili pravni savet. Procena testa uvek zavisi od konkretnih okolnosti.